Život  Belgiji u vrijeme "corone"

4.05.2020.- Naš mještanin Iko Vučić koji godinama živi u Belgiji opisao nam je malo o životu u Belgiji u vrijeme pandemije coronavirusa. Belgija je po površini manja od Hrvatske (Belgija 30 528 km2<>56594 km2 Hrvatska) ali po broju stanovnika gotovo tri puta veća.

Putovanja u i iz Belgije ako nisu hitna i neophodna su do daljnjega zabranjena. U Belgiji kao i u većini europskih zemalja ograničenja zbog pandemije su počela drugom polovicom ožuljka. Tako smo morali ostati kod kuće a izlasci su bili ograničeni za osnovne potrepštine (zdravlje, hrana, banka, ljekarna, pošta, benzin, pomoć ljudima u potrebi). Sastanci su zabranjeni.

Obitelji koje žive pod istim krovom mogu zajedno izlaziti. Jedna osoba može se baviti sportom ili voziti automobil s jednom drugom osobom maksimalno itd. "Tko ne poštuje zabranu okupljanja, bit će odmah kažnjen":  novčanom kaznom od 26 do 500 eura ili čak zatvorskom kaznom od osam dana do tri mjeseca. Velika većina je prihvatila mjere zabrane i bila svjesna kako je to jedini način za zaustaviti širenje zaraze. Naravno kao i svugdje bilo je iznimki. Dok je skoro sve stalo bilo je ohrabrujuće vidjeti seljake s traktorima na njivama. Oni su za sada jedini kojima rad nije ograničen iako su i oni zabrinuti za budućnost. Belgija je poljoprivredna zemlja i nećete nigdje naći nešto što nije obrađeno.

Osobno nisam toliko osjetio izolaciju jer još uvijek radim, iako puno manje, ali imam opravdanje za izlazak. Hvala Bogu lijepo je vrijeme, kažu ljudi, jer bilo bi puno teže podnositi izolaciju. U svemu tome najteži su susreti s djecom i unučadima, moraš poštivati razmak, a fali nam taj dodir, stisak ruke, zagrljaj, tako da svi s nestrpljenjem očekujemo kraj pandemije. U selu gdje živim crkva je uvijek otvorena pa sam se iznenadio kad sam vidio kako se svaki dan svijet okuplja i moli krunicu, naravno poštivajući mjere opreza. Prvi put sam ušao iz znatiželje, a od tada svake nedjelje. Od ponedjeljka 4. svibnja najavljene su neke mjere popuštanja pa ćemo vidjeti u kom pravcu će sve ovo ići i nadam se uskoro u Vid doći.

U našim medijima danas je objavljen podatak da je u Belgiji najveća stopa smrtnosti od covida-19 po glavi stanovnika (647 umrlih na milijun stanovnika). Što o tome kaže Iko?

Na pitanje o stopi smrtnosti u Belgiji vezano uz koronavirus, nije lako dati odgovor, ali pokušat ću ukratko opisati, onoliko koliko sam upoznat ovdje s događajima. Za početak nekoliko naslova iz tiska: "Slika je u Belgiji sve tamnija", "Stopa smrtnosti utrostručena u 8 dana", "Jedna od zemalja koju je najviše pogodio koronavirus" itd. Naravno, međunarodni tisak svo to je preuzeo što su neki belgijski mediji, osobito flamanski pisali prije par tjedana. Dakle, postavlja se pitanje postoji li veća smrtnost od virusa u Belgiji u usporedbi s drugim zemljama? Ako se držimo službenih podataka, odgovor je jasan: "da". S 3019 smrtnih slučajeva zabilježenih 10. travnja. Za malu zemlju od 11 milijuna stanovnika, to predstavlja 261 umrlih na milijun stanovnika, gotovo koliko i Italija (303). Ipak ovdje treba upozoriti na neke netočnosti: je li se smrtnost utrostručila za tjedan dana, kako pišu mediji?

Gledano iz inozemstva, čini se da se broj smrtnih slučajeva dramatično povećao, kao da se virus naglo proširio. Ipak, ne smije se zaboraviti kako se u ovom računanju u Belgiji dodani svi oni koji su umrli u staračkim domovima i tako povećali brojku prije nego što se ustanovio pravi uzrok smrti. “To predstavlja najmanje 40% smrtnih slučajeva”, izjavio je Emmanuel André, međuresorni glasnogovornik kriznog stožera. Sjeverna Italija, poput Belgije, je teritorij s velikom gustoćom naseljenosti što dovodi do bržeg širenja virusa. Kao što je virolog Jean Ruelle iz “Le Moustique” objasnio, "naš teritorij je mali, ali vrlo naseljen. Ako pogledamo broj zaraženih ljudi po općinama, možemo vrlo jasno vidjeti da postoji veza s tom gustoćom što je "važan čimbenik širenja zaraze. Stoga je apsurdno usporediti našu zemlju, na primjer, sa Sjedinjenim Državama, koje imaju puno veći teritorij". Rekao bih kako je svakodnevno brojanje mrtvih dosta osjetljiva tema, a prikupljanje podataka o umrlima iz dana u dan se razlikuje od države do države. Ovdje kažu kako će se broj umrlih od virusa moći ustanoviti tek iduće godine kad se uzmu u obzir svi potrebni parametri. I na kraju taj virus je, ne samo meni, nego i mnogim našim mještanima koji žive u inozemstvu onemogućio putovanje, za Uskrs, u domovinu.

I na kraju pitanje, rad nedjeljom, čini se da je u Hrvatskoj to prije svega ideološko pitanje, kako je u Belgiji?

Istina, u Belgiji rad nedjeljom nije ideološko pitanje, za što su možda najbolji primjer popularnost katoličkih škola i univerziteta. Možda je najbolje navesti što zakon kaže o svemu tome. Budući sam bio poslodavac imao sam u uredu na vidljivom mjestu izvješene sve te uredbe koje su se odnosile na prava i obveze kako radnika tako i poslodavca. Zakon o radu od 16. ožujka 1971. utvrđuje opće načelo zabrane zapošljavanja radnika nedjeljom (od ponoći do ponoći u nedjelju).  Ovo je odredba javne politike od koje poslodavac i radnik ne mogu odstupiti, čak ni dogovorom.

Ova se zabrana odnosi na sve poslodavce i radnike, s izuzetkom određenih kategorija djelatnosti: osobe zaposlene u obiteljskim tvrtkama, osobe zaposlene u ustanovama koje pružaju zdravstvenu zaštitu itd. Međutim, propisi predviđaju određeni broj odstupanja koja dopuštaju rad nedjeljom i mogućnost izbora jednog drugog dana odmora.  Zakonom od 10. studenog 2006. o radnom vremenu u trgovini, obrtu i uslugama propisano je da svi trgovci moraju imati jedan dan slobodan u tjednu. Tjedni dan odmora podrazumijeva neprekidno zatvaranje istih od 24 sata.

Kako je rad plaćen nedjeljom ili slično?

Za rad nedjeljom radnik ima pravo na povišicu, a ako je ujedno i prekovremeni rad, onda ima pravo na 100% prekovremenu plaću. Znači cjelokupni prekovremeni rad u nedjelju će biti nagrađen u iznosu od 200% ukupno. Skoro sve veletrgovine i trgovački centri  nedjeljom ne rade, dok male privatne trgovine ako su otvorene rade do 12 sati.

Budući je Belgija turistička zemlja kako su riješili rad nedjeljom u tom periodu?

Normalno zakon se prilagođuje i potrebama, pa tako radnici zaposleni u maloprodajnim trgovinama, frizerskim salonima i slično, koji se nalaze u turističkim centrima, mogu raditi nedjeljom od 1. svibnja do 30. rujna.