Danas je i u našoj župi tradicionalnim obredom Cvitne nedilje započeo Veliki tjedan. Po običaju jutros se umivalo u posudama sa cvićem a u crkvu se krenulo sa ukrašenim maslinovim grančicama. Župna crkva bila je prepuna i nakon blagoslova maslinovih, lovorovih ili palminih grančica krenulo se u procesiju pjevajući „Djeca židovska…“ a nakon povratka u crkvu nastavilo se sa „Mukom  Gospodina našega Isusa  Krista po Ivanu..“ .

Novost u ovogodišnjem programu je bila ta što se prometnica ispod crkve prvi put  zatvorila za promet i parkiranje, stoga jer obavijesti koje bi župnik davao tjedan prije ne bi doprle do „godišnjaka“ koji bi redovito zakrčili cestu kuda prolazi procesija pa se ista provlačila između automobila. Ovakav način osiguravanja prostora za procesiju pokazao se izvrsnim i u buduće će se prakticirati.  

O CVITNICI

Cvjetnica je uvod u Veliki tjedan. Slavi se Isusov trijumfalni ulazak u Jeruzalem u dane prije Pashe, opisan u sva četiri Evanđelja (Marko11:1-11, Matej 21:1-11, Luka 19:28-44, i Ivan 12:12-19). Narod je dočekao Isusa, mašući palminim i maslinovim grančicama i rasprostirući svoje haljine, putem kojim je Isus išao jašući na magarcu. U spomen na to, na Cvjetnicu se obavljaju procesije s blagoslovljenim palminim i maslinovim grančicama. Također se za vrijeme sv. Mise, čita izvještaj o Isusovoj muci. Na blagdan Cvjetnice procesijama (ophodnjama) s blagoslovljenim maslinovim i palminim grančicama kršćani se prisjećaju svečanoga Isusova ulaska u Jeruzalem.

Prema povijesnom kazivanju, Isusa je u Jeruzalemu prije 2000 godina dočekao narod kličući mu kao kralju i očekujući od njega da povede bitku za rušenje rimskog okupatora. Kad je Isus to odbio, mnoštvo ga je napustilo i poduprlo njegove protivnike. Tako je Cvjetnica postala uvod u Isusovu muku. Maslinova grančica spominje se u  Bibliji  više od tisuću puta. U kršćanstvu je simbol Božje providnosti i brige za ljude.Mojsije je oslobađao ratovanja muškarce, koji su uzgajali masline. Golubica koja se nakon potopa vratila na Noinu arku u kljunu je nosila maslinovu grančicu kao simbol pomirenja Boga i ljudi. Na slikama s prikazom ukazanja anđela Gabrijela Djevici Mariji, vidi se kako anđeo u ruci ima maslinovu grančicu. S mnogo takvih grančica, narod je proslavio Isusov ulazak uJeruzalem. Isus se znojio krvavim znojem na Maslinskoj gori, okružen mnoštvom maslina, a Isusov križ, bio je po predaji od maslinova i cedrova drva.

Običaj posvećivanja maslinove ili grane nekog drugog stabla datira zapravo iz poganskih običaja brojnih naroda koji su od raznoraznih stabala rezali grane i stavljali ih u štale, u kuću iznad ulaznih vrata i sl., a sve to prije ili nakon neke od svetkovina vezanih bilo za početak proljeća, žetve, ili pak kraja žetve ili vremena kad se obralo svo voće i povrće za tu godinu.Zbog čvrstoće i otpornosti, maslina je simbol snage. Tako je Herkul imao toljagu od maslinova drva, a Odisej je maslinovim kolcem oslijepio Kiklopa. Maslina je simbol odanosti i vjernosti pa je Odisejev i Penelopin bračni krevet bio od panja masline. Homer je maslinovo ulje zvao tekućim zlatom. Hipokrat je maslinovo ulje prepisivao za više od 60 raznih bolesti. Pobjednicima na Olimpijskim igrama, na glave su stavljali maslinove vijence, a za nagradu su dobivali amfore s maslinovim uljem, koje je bilo tada vrlo skupo.

Poseban običaj se događao za Cvjetnicu.Dan prije Cvjetnice djeca su otišla i nabrala ljubičica, jer je običaj da se na Cvjetnu nedjelju umiva u cvijeću. Danas je uobičajeno o cvjetnici vjerovati da je to običaj koji potječe iz Biblije. Najčešće se u tom smislu navodi Isusov ulazak u Jeruzalem na magarcu, kad su mu svi vikali «Hosana sinu Davidovu» i mahali palminim granama. Dani od Cvjetnice do Velike subote zovu se Veliki dani ili Veliki tjedan. 

Na Cvjetnicu u crkvu su se nosile maslinove grančice na blagoslov, koje se zatim stave negdje u kući na vidljivo mjesto na vrata ili uz križ iznad stola.