|
Burnum i slapovi Krke 4.5.2011. >>> 35 fotogafija pogledajte ovdje
Okolica Knina vrvi prirodnim ljepotama koje je prepoznao i hrvatski kralj Zvonimir u 11.stoljeću izabravši Knin za svoju prijestolnicu. Prije dvije godine obišao sam izvor Krke Lijepo vrijeme, malo burovito nakon naoblake i kiše dan prije, idealno za fotografiranje iskoristio sam za malu šetnju u prirodu koja u ovo vrijeme blista zelenilom kao stvoreno za uživanje. Malo treba pripaziti dok se ide kroz travu da se ne nagazi na kakvu vimpericu koja vreba lovinu. Čak dvije na nekoliko metara u blizini antičkih ruševina. 20 kilometara od Knina prema Benkovcu, kod mjesta Ivoševci nalaze se ostaci rimskog vojnog logora Burnum, lokaliteta gdje su stolovale rimske legije koje su došle u taj kraj nakon ustanka Delmata i Panona, šest do devet godina poslije Krista da pacificiraju Ilirik. Burnum je smješten na platou u blizini kanjona kraške ljepotice Krke i dio je Nacionalnog parka Krka. Još mi neznamo kakve sve prirodne ljepote imamo. Antički grad pun arheološkog blaga sakriven pod stoljećima zemlje koji je nekad imao i do 20 tisuća stanovnika. Samo desetak metara od državne ceste D59 vide se ostaci dva luka visine oko 4 metra. Stotinjak metara dalje, s desnu stranu ceste, pored budućeg turističkog info punkta vodi makadamska uređena staza prema amfiteatru. Arheološka istraživanja čiji je voditelj akademik Nenad Cambi, na terenu uokolo Burnuma započeta su 2003. godine a pokrenuta su u suradnji Nacionalnog parka Krka i Ministarstva kulture - kao dio ambicioznog projekta kojim se želi unutar parka prirode prezentirati arheološki park kao atrakciju uz kanjon gornjeg toka rijeke Krke. Od rimskog Burnuma na terenu se vide ostatci amfiteatra, arkade zapovjedne zgrade u logoru i nekoliko zidova vojnog vježbališta koji se upravo počeo iskapati. Svakako glavna atrakcija ovog lokaliteta je rimska arena za koju se sve donedavno mislilo kako je to samo prirodna vrtača koja je ostala netaknuta u pejzažu. Tijekom iskapanja pronađen je veliki ulomak kamene ploče iz 77. ili 78. godine s natpisom rimskog cara Vespazijana što dokazuje da je gradnja ovog amfiteatra bila carska donacija. Time se objašnjava i način gradnje i namjena tog veoma skupog projekta. U amfiteatru su se održavale vojne parade, provodile vježbe rimskih elitnih legija, ali dakako i spektakularne priredbe. Na amfiteatru koji ima dimenzije 130 za 117 metara te promjer arene od 36 metara su iskopana tri ulaza. Otkriveni su i dijelovi gledališta u koje je moglo stati oko osam tisuća legionara. Predstoje još godine rada i novca kako bi se cijeli lokalitet istražio. Vrijedni eksponati s ovog nalazišta kao metalni predmeti s dijelova vojničke opreme, dijelovi oružja, keramika, stakla, koštani nalazi i drugi nalazi izloženi su u Muzeju u Burnumu koji je otvoren u svibnju 2010.godine u zgradi bivše vojarne Manojlovac na samom rubu kanjona rijeke Krke kod sela Puljane. Između ostataka luka i puta za arenu, na lijevoj strani ceste odvojak je s uređenim malenim platoom na kojem možete parkirati vozilo ili s istim produžiti dalje do vidikovca s kojeg puca lijepi pogled na slap Manojlovac. Staza odnosno put je lijepo uređen i vodi između starih suhozida koji su na oronulim mjestima popravljeni a uz rub je nasuta zemlja. Nakon nekih dvjesto metara put prelazi u stazu nasutu sitnim tucanikom i omeđenu kamenjem do vidikovca na dvije etaže. Malo prije na kamenoj gromadi koju lokalno stanovništvo naziva 'Carevom glavom' uklesana je kamena ploča u čast cara Franje Josipa I koji je tu prošao 12.travnja 1875.godine. Natpis na ploči postavljenoj 1900.godine je dijelom uništen tako da se jedva može pročitati. Nedostaje, vjerojatno, metalna ploča čiji se obris nazire u kamenu gdje je stala. Uz ploču je postavljena skela te se radi na njenoj restauraciji. Sa vidikovca pruža se lijepi pogled na kanjon Krke i Manojlovačke slapove. Prizor naprosto mami za sjesti i guštati. Manojlovački slap najviši je i po mnogima najljepši na Krki. Sastoji se od niza sedrenih barijera ukupne visine 59,6 m s glavnim slapom visine 32,2 metra. Slap je dugačak oko 500, a širok oko 80 metara. U podnožju slapa vidljivi su ostaci mlinica. Slap je u toplom dijelu godine dulje od šest mjeseci, suh i beživotan jer mu vodu uzima akumulacija obližnje hidroelektrane "Miljacka". U razdoblju visokih voda slap se zaglušujuće obrušava u dubinu obavijen velom satkanim od bezbrojnih kapi u paleti duginih boja. Manojlovački slapovi će, uz Roški slap i obližnji arheološki lokalitet Burnum, tvoriti i novu turističku atrakciju nazvanu 'Put rimskog vojnika'. Naime, rimski vojnik se za rat pripremao u okolici Manojlovačkih slapova i Burnuma gdje je bio smješten vojni logor. No, ukoliko se u ratu pokazao hrabrim i dostojim časti, kao nagradu bi dobivao komad zemlje oko Roškog slapa u trajno vlasništvo. I to je tek djelić bogate povijesti koje će odsad biti dano i turistu na uvid. U povratku natrag prema Kninu skrećem lijevo prema Oklaju. Još jedan lijepi pogled s druge strane vidikovca. Kod Krke nailazim na nekoliko stabala trešanja od kojih se na pola njih crvene plodovi. Oni bliže zemlji su već obrani a za probati trešnju u ovo doba vrijedi se malo i popeti. bm |
||
