->  Župa Vid >>>  sakralni objekti

Župna crkva Gospe Snježne

Župna crkva Gospe Snježne u Vidu, koju narod zove Gospa Ledena, sagrađena je na vrhu brežuljka na mjestu akropole nekadašnjeg grada Narone. Današnja crkva je treća po redu podignuta na tom mjestu. Prva crkva Svete Marije tu je bila podignuta još u predturskom vremenu spominje je jedan dokument u Dubrovačkom arhivu 1434. godine. Svakako, crkva je bila sagradena prije te godine. U tom dokumentu piše da je trgovac iz Neretve Stanihna Slađenović u svojoj oporuci od 11.travnja 1434. godine crkvi Svete Marije ostavio legat od jedne perpere za njezinu obnovu. Tu su crkvu srušili Turci, pa je na njezinim temeljima sagrađena nova, manja crkva, nakon što je kraj osloboden od Turaka krajem 17.stoljeća. Budući da se stanovništvo povećalo a crkva bila malena i neugledna, godine 1901. župnik don Josip Damić i župljani odlučili su tu crkvu srušiti i na njezinom mjestu sagraditi novu veću crkvu. Stara je crkva bila srušena. ali je trebalo dugo čekati dok se započela graditi nova. Tek je 1935. godine splitsko-makarski biskup Bonefačić blagoslovio temeljni kamen. Nacrt je izradio Ejnar Dyggve danski arhitekt i arheolog u stilu starohrvatskih crkava. (koji je u Vidu boravio radi rimskih iskopina) Do drugoga svjetskog rata bili su podignuti zidovi koje je započeo župnik don Serafin Puratić a nastavio don Vinko Buble. Crkva je duga 26 m, a široka 12 metara. Za to vrijeme služba se obavljala u crkvi svetog Vida.

U teškim poratnim godinama župnik don Frane Bego prikupljao je materijal za nastavak radova. Župnik don Ante Vojnović uspio je godine 1955. dobiti dozvolu od nadležnih državnih vlasti za nastavak radova i podignuti stupove. Nakon njegova premještaja, novi župnik don Mate Selak nastavio je s  radovima. i crkva je bila pokrivena 1961. godine te se u njoj od tada govorila misa. Crkvu je posvetio splitsko-makarski biskup Frane Franić 1. svibnja 1965. godine.  Betonski zvonik visok 27 metara sagradio je, prema nacrtu Đene Hamzić iz Rima, župnik don Pavao Banić 1973., a kamenom ga obložio župnik don Jure Marasović 1989. godine. Na pročelju crkve iznad glavnih vrata nalazi se brončani Gospin kip rad akademske kiparice Marije Ujević iz Zagreba. Kip je crkvi darovala Pava Vučić pok. Jakova udata Sršen a stajao je 7500 DEM. U crkvi se nalazi vrijedna Gospina slika, venecijanski barok nepoznatog slikara. Izrađena je na platnu veličine 50 x 30 cm. Naslikana je krajem 17. ili na samom početku 18. stoljeća. Slika je tu prenesena iz crkve Sv. Vida a na njezino je mjesto, u crkvi Sv. Vida postavljena nova Gospina slika koju je izradio akademski slikar Darko Šoša. Ova se slika sada nalazi u župnoj kući. U crkvi se sada  nalaze dva Gospina kipa i kip sv. Ante Padovanskoga.

Zalaganjem župnika don Stanka Vrnoge i župljana unutrašnjost crkve uređena je tijekom 2006.godine. Postavljen je strop, kameni pod i novi kameni oltar, ambon, krstionica i svijećnjaci, troja vrata te mozaik akademskog slikara Stjepana Skoke "Ivan krsti Isusa". Iste godine crkva je obojana. Nadbiskup splitsko-makarski msgr dr Marin Barišić posvetio je novi oltar 18.II 2007.g.

Crkva Svetog Vida u Vidu

U jednom  dokumentu  sačuvanom  u Dubrovačkom arhivu piše da je Juraj Radetić koji je umro u Neretvi oporučno ostavio 13. siječnja 1348. legat crkvi Sv. Vida u iznosu od 80 dukata. Crkva Sv. Vida spominje se i u drugom dokumentu u Dubrovačkom arhivu godine 1405. Prema tome ona je postojala znatno prije dolaska Turaka i govori o srednjovjekovnom kontinuitetu hrvatskog Vida. Crkvu spominje i fra Marijan Lišnjić, makarski biskup 1670. godine. Biskup piše da je od kamena i da je posvećena sv. Vidu i Modestu. te da je 5 milja udaljena od Gabele.

Godine 1786. crkva je bila zatvorena za bogoslužje zbog svoje dotrajalosti. Za bogoslužje bila ponovno otvorena krajem 18. stoljeća i opet 1822. godine bila zatvorena. Ponovno je popravljena godine 1901. kada je bila srušena Gospina župna crkva i započeli radovi na izgradnji nove crkve, a ona je sve do izgradnje nove župne crkve služila kao privremena župna crkva. Crkva je duga 13 m, a široka 9.50 metara. Na pročelju se nalazi zvonik na preslicu za tri zvona i natkriveni narteks podignut godine 1900. Do godine 1995. crkva je imala tri oltara. Te je godine župnik don Jure Marasović uklonio glavni kameni oltar i postavio novi prema puku, a kip sv. Vida koji se na njemu nalazio postavio je na posebno postolje na zidu. Uklonjena su i dva pokrajna drvena oltara Srca Isusova s kipovima Srca Isusova i sv. Ćirila i Metoda, kao i Gospin oltar s njezinom slikom. Svi su kipovi ostali i nadalje u crkvi na posebnim postoljima. Godine 1997. za župnikovanja don Stanka Vrnoge postavljen je novi narteks i popločano crkveno predvorje.

U samoj crkvi i okolnom prostoru u najnovije vrijeme obavljena su arheološka istraživanja koja su dala nove arheološke podatke. Otkrivena je krstionica za uranjanje krštenika i temelji starokršćanske  bazilike iz 5. stoljeća. Bila je to katedrala hiskupa starokršćanske Narone. U crkvi i oko nje nalazilo se srednjovjekovno groblje. Više fotografija crkve na stranici.

Crkva Sv. Ivana Krstitelja na Dragoviji

Crkva Sv. Ivana Krstitelja na Dragoviji sagrađena je nakon oslobodenja od Turaka, dakle krajem 17. ili početkom 18. stoljeća. Crkva je u početku bila malena. pa godine 1779. makarski biskup Fabijan Blašković nareduje da se poveća što je nešto kasnije i ostvareno. Crkva je duga 11.50 m a široka 5 metara. Na pročelju je zvonik na preslicu za tri zvona i kamena rozeta u obliku križa. U crkvi se nalazi kip sv. Ivana Krstitelja kojega je nabavio Martin Petković povratnik iz iseljeništva oko 1930. godine.

Godine 1989. crkvu je obnovio župnik don Jure Marasović i tom je prigodom uklonjen iz kvdratnog svetišta (3 x 3 m) stari oltar i postavljen novi oltar prema puku. Stara oltarna slika sv. Ivana Krstitelja sada se nalazi na zidu apside. Budući da je narod napustio selo misa se u toj crkvi govori na blagdan Sv. Ivana Krstitelja, Sv. Ivana Apostola, Mali Uskrs, uoči Uzašašća i na treću nedjelju Došašća.

Crkva Sv. Ivana Krstitelja u Prudu

Crkvu Sv. Ivana u Prudu sagradili su požrtvovni mještani Pruda za župnikovanja don Jure Marasovića godine 1989.g. svojim besplatnim radom i obilnim novčanim prilozima kao i uz  novčanu pomoć splitsko-makarske nadbiskupije u visini od 30 milijuna starih dinara. Nacrt je izradio inženjer Tomo Nogolica iz Metkovića. Crkvu je blagoslovio splitsko-makarski nadbiskup Ante Jurić 1989.g.

Crkva je duga 18 m široka 10 m a zvonik je visok 17 metara. Crkva se sa svojim zvonikom vrlo lijepo uklopila u krajolik sela, kojemu daje novo vjersko obilježje. Misa se u njoj govori svake nedjelje i blagdana. Iskorištena je konfiguracija terena, te je praznina ispod oltara iskorištena za vjeronaučnu dvoranu. Na zidu svetišta nalazi se velika slika Kristova uskrsnuća, rad  Ede Petrića. U crkvi su lijepi kipovi sv. Ivana Krstitelja i sv. Leopolda Bogdana Mandića, koje je nabavio u Italiji don Marinko Jurišin,  rodom iz Vida.

Groblja

Groblje kod župne crkve je središnje župno groblje u kojem se pokapaju mrtvi Vida i Pruda. Groblje se na ovoj lokaciji nalazi od početka 18. stoljeća. Za župnikovanja don Josipa Damića, početkom 20. stoljeća, ograđeno je kamenim zidom i izgrađene su sa sjeverne strane grobnice za bratime. Kasnije se groblje povećavalo prema sjeveru i dobilo je današnji izgled. Nalazi se na vrlo lijepom položaju. Danas je ovo groblje jedino za cijelu župu. Između groblja i crkve godine 1997. otkriven je veliki brončani spomenik kneza Domagoja, rad akademskog kipara Stjepana Skoke. Groblje kod crkve Sv. Ivana Krstitelja na Dragoviji prvi put se spominje 1738. godine što govori da je postojalo i prije toga vremena. Groblje sigurno postoji otkada i crkva, a vjerojatno je postojalo i prije podizanja crkve, početkom 18. stoljeca. Nakon što je župnik Damić, početkom 20. stoljeća uredio zajedničko župno groblje u Vidu u ovom groblju prestalo se pokapati mrtve i ono je danas posve zapušteno. Najstarije groblje na području župe bilo je kod crkve Sv. Vida. Ono potječe iz srednjega vijeka. Grobovi se nalaze u crkvi i oko nje.

Iz knjige:  "Sakralni objekti u dolini Neretve"

Don Mile Vidović; Matica Hrvatska, Metković, 1998.g.

Kapelica Svetog Ante na Ograđu

Zavjetna kapelica Sv.Ante kod (nenaseljenog) naselja Ograđ (2 km od Vida u brdskom dijelu župe).  Kapelicu je kao vlastiti zavjet sagradio Martin Petković Vidakov 1934.godine. Svake godine na blagdan sv.Ante 13.lipnja održava se sveta misa.

Kapelica Sv.Paške na Ograđu

Pedesetak metara niže od kapelice sv.Ante podno Ograđa, nalazi se kapelica sv.Paške. (Više o istoj na stranici). Stara i dotrajala kamena ploča sa likovima sv.Ante i sv.Paške na zaraslom puteljku koji vodi prema naselju Ograđ godinama je stajala zaboravljena. U Domovinskom ratu 1992.godine vidonjski branitelji iz A satnije ZNG Metković zavjetovali su se Sv.Paški da će obnoviti ovo svetište što su i učinili po završetku Domovinskog rata. Ploča-kapelica uz cestu koja vodi prema Dragoviji je uređena kao i prostor okolo svetišta. Na blagdan sv.Paške 17.svibnja svake godine na ovom mjestu se održava sveta misa kojoj osim mještana hodočaste hrvatski branitelji iz Vida.

na vrh

impressum (kontakt) * © www.vid.hr  *