Događaj:

 Rimska noć u Naroni

Zadnje subote u srpnju...

->  Vid >>> vrijedi posjetiti

Vrijedi posjetiti:

Ostaci ranokršćanske bazilike ispod crkve Sv. Vida

Pred samim ulazom u selo, prije mosta smjestila se crkva Sv. Vida. Ova kasnosrednjovjekovna gradjevina nastala je na temeljima ranokršćanske bazilike iz 5. stoljeća, čije su ostatke na svijetlo dana iznijela arheološka istrazivanja provedena tijekom posljednjeg desetljeća 20. stoljeća. Kao iznimno vrijedno arheološko otkriće ovdje svakako treba istaknuti odlično očuvan oslikani krsni zdenac, smješten u baptisteriju uz sjeverni zid crkve. Ostatci arhitekture danas su konzervirani i prezentirani in situ (na mjestu pronalaska), a ulomci ranokršćanskog kamenog liturgijskog namještaja, uz popratnu foto i tehničku dokumentaciju istraživanja izloženi su u samoj crkvi Sv. Vida. Monumentalnošću i kvalitetom ukrasa ova crkva svjedoči o zlatnom razdoblju danas ugasle naronitanske biskupije.

Forum s hramom 

Po prelasku mosta stupamo na forum stare Narone. Na ovom mjestu izgradili su ga drevni i poduzetni grčki trgovci, a svoju je funkciju sačuvao do današnjih dana. Velebni ostaci hrama, nad kojima je "In situ" izgrađen Arheološki muzej Narona, otvoren 2007.godine, podsjećaju na prva stoljeća vladavine Rimljana tijekom kojih je grad doživio vrhunce slave i bogatstva i bio drugi po veličini na istočnoj obali Jadrana. Unutar hrama otkrivena je brojna skupina mramornih skulptura rimskih careva i njihovih obitelji, danas jedna od najznačajnijih u svijetu.

Stara jezgra sela (foto)

Uz zapadni rub foruma i Arheološkog muzeja zbila se stara jezgra sela. Raspored objekata začet početkom 19. stoljeća do danas se nije znatnije izmijenio. Posebno je dojmljivo prošetati uskim kamenim uličicama, gdje su se uokolo antičkog trga jedna uz drugu nanizale brojne kamene kućice i konobe (obiteljski vinski podrumi). Tko malo pomnije pogleda pročelja tih starih dama primijetit  će da su na njima uzidani brojni antički spomenici, bilo kao konstruktivni elementi prozora i vrata ili kao ukrasi zidnih površina. Obilna upotreba antičkih spolija, posebno u svrhu ukrašavanja zidnih ploha  svojevrsna je posebnost vidonjske graditeljske etno baštine. Ugradnja spolija svjedoči o kulturi stanovanja naših predaka, koji su osim pukog osiguravanja krova nad glavom dosta pažnje posvećivali i estetskim momentima u gradnji.

Ranokršćanska crkva u Erešovim barama

Dalje, starim uličicama prema zapadu, iza polja zvanog Bostan nalaze se ostaci ranokršćanske crkve u Erešovim barama. Ova jednostavna, jednobrodna crkva sagradjena je  tijekom 6. stoljeća, nad ostacima starije prigradske ville koja je vjerojatno pripadala nekom od naronitanskih uglednika. Ostaci arhitekture, danas konzervirani i prezentirani in situ, svjedoče o dvijema fazama pregradnje crkve. Posljednje preinake na crkvi izvedene su početkom 7. stoljeća, malo prije nego li će se život grada pod bremenom nepovoljnih povijesnih okolnosti zauvijek ugasiti.

Zapadni bedem s Erešovom kulom

Od Erešovih bara pa do župne crkve na vrhu brežuljka pruža se zapadni trak naronitanskih bedema. Negdje na polovici tog puta, na temeljima antičke kule smjestila se takozvana Erešova kula. Ta po mnogo čemu posebna gradjevina i danas čuva sjećanje na svog graditelja, osebujnog i još za života nadaleko poznatog don Barišu Ereša. Don Bariša je u svoju kulu, koju je dovršio 1851. godine uzidao brojne antičke natpise i time formirao prvu epigrafičku zbirku u ovim krajevima.

Župna crkva i spomenik knezu Domagoju

Na kraju uspona, na vrhu brežuljka namjernika dočekuje župna crkva Blažene Djevice Marije od Snijega. Današnja, po nekima na ovom mjestu treća crkva, sagradjena je marom i odricanjem župljana Vida. Nacrt crkve, kojim se htijelo oživjeti u temeljima otkrivene zadužbine hrvatskih narodnih vladara, načinio je danski arheolog i arhitekt Ejnar Dyggve. Uz crkvu je monumentalni spomenik od mjedi, koji prikazuje hrvatskog kneza Domagoja (vladao u 10. stoljecu) na neretvanskoj ladji, okruženog strijelcima.

Istočni bedem

Od začelja crkve, niz brežuljak, spuštaju se skaline uz istočne bedeme s kulama i vode do najbolje sačuvanog segmenta bedema u narodu nazvanog Grad.

Ovaj monumentalni odlomak zida svojom je veličinom odavna plijenio pažnju prolaznika i bio jedna od najčešće fotografiranih točaka u selu.

Od Grada, laganom šetnjom, uz lokalnu prometnicu stiže se ponovno na Forum s restoranom u kojem se namjernik može okrijepiti kušajući tradicionalne specijalitete, brudet od jegulje i žaba, na samoj kamenoj obali riječice Norin.

Restoran "Đuđa i Mate"