Vid - Prud - Dragovija - Podgrede - Ograđ

->  List župe -> broj 1 >>> Močvara naš resurs

 

Močvara naš resurs

Međunarodna iskustva i studlje su pokazale da mnogi močvarni lokaliteti vrijede mnogo više ako ostanu netaknuti nego poljoprivredno zemljište iste površine. Zbog teške gospodarske situacijc i još nedovoljno razvijenih turističko-gospodarskihsadržaja našeg mjesta ljudi se sve više okreću poljoprivredi, posežuci i za neprimjerenim metodama stjecanja poljoprvrednog zemljišta.

Nakon samoinicijativnih, neplanskih zahvata neodgovornih pojedinaca narušavaju se opći režimi voda i uništavaju staništa ptica i riba. Prema procjenama stručnjaka na području doline Neretve ima gotovo 12 000 hektara močvarnog zemljišta, dio kojeg je zakonom zaštićen prirodni krajolik ili je pak arheološka baština.

Prepoznavajući važnost  i dugoročno značenje ovakvih površina Hrvatska je potpisala Ramsarsku konvenciju još 1991.godine, a na listi se uz neretvasnku dolinu ubrajaju  još četiri močvarna lokaliteta u Hrvatskoj: Crna mlaka, Lonjsko polje i Kopački rit.

Međutim u publikaciji Med Wet (Conservation of Mediteranean Wetlands) od 1995.godine kao jedini ramsarski lokalitet u Hrvatskoj spominje se područje doline Neretve sa 12 000 hektara. Cilj međunarodne zajednice, kako se navodi u ovoj publikaciji, je određena vlažna središta bez obzira na površinu zaštititi i sačuvati kao međunarodno značajno područje, ali prvenstveno u interesu lokalnog pučanstva.

Mnogi su projekti nastojali razviti ruralnu ekonomiju prenamjenom vlažnih staništa ne uzimajući u obzir njihovu osjetljivu prirodu i evolucijsku funkciju. Nažalost, često nakon uništenja prepoznaju se stvarne vrijednosti i značaj prirodnih izvora ovakvih područja. I danas smo svjesni intenzivnih aktivnosti pojedinih privatnih vlasnika parcela koji misle da će ako je melioriraju, močvare postati njihove. Tako nakon samoinicijativnih zahvata neodgovornih pojedinaca druge močvarne parcele ostaju u niže i bivaju poplavljene, a kako se radi bez valjane projektne dokumentacije narušava se opći režim vode i vodotoka, uništavaju mrijestilišta riba i staništa ptica u zimskom vremenu.

Iskustva i studije pokazuju da mnogi močvarni lokaliteti vrijede i do sto puta više ako ostanu netaknuti. To prije svega podrazumijeva opskrbu vodom, kontrolu poplava, smanjenje onečišćenja pesticidima i umjetnim gnojivima, lov, ribolov, organizirani safari turizam što se eksperimentalno pokazalo veoma uspješnim u protekloj turističkoj sezoni.

S obzirom na postojeća arheološka nalazišta u Vidu i buduće izgradnje arehološkog muzeja, naše mjesto bi u doglednoj budućnosti moglo postati značajno turističko odredište u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Rezultati u tom smislu već su vidljivi jer je Vid već u sklopu turističkih aranžmana u prošlogodišnjoj turističkoj sezoni posjetilo nekoliko tisuća stranaca.

Planiranje razvoja našeg kraja pod koordinacijom je prije svega poglavarstva grada Metkovića i mjesnog odbora Vida, kao i državnih organizacija koje su u izradu svojih razvojnih programa uključili  i stručnjake iz prirodnih znanosti. Osnovna ideja vodilja je puna zaštita okoliša i svrsishodno korištenje prirodnih izvora kako bi se osigurao prosperitet ovog kraja.

Zdravko Šiljeg


na vrh

 

 

SADRŽAJ

Don Stanko Vrnoga:

Uvodna riječ

 Jakov Vučić:

Narona društvo za istraživanje domaće povijesti u Vidu

Jakov Vučić:

Stara crkva Gospe od Sniga

Don Jure Marasović:

Kako je rođen "Domagoj"

Don Stanko Vrnoga:

Iz života naše župe

Don Stanko Vrnoga:

Iz kronike naše župe

Mario Markota:

Slika sadašnjosti

Zdravko Šiljeg:

Močvara naš resurs

Ante Pejar:

Križ babe jele

 

Žarko Markota:

Mjesne legende ili kako je nastao Vid

Pčele sagradile kapelu od snijega

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

prilagođeno rezoluciji 1024*768