List Župe Gospe Snježne-broj 9-Pripreme za proslavu Svetog Vida

-> List župe -> Broj 9 >>> Pripreme za proslavu svetog Vida

Pripreme za proslavu svetoga Vida

Velika je stvar kada netko slavi i stogodišnjicu nekoga događaja iz povijesti svoje obitelji, iz povijesti svoga naroda ili iz svoje vjere. Stotinu godina je, ipak, nešto! Što tek reći za proslavu sedamnaest stotina godina ili da bude jasnije: tisuću i sedam stotina godina! To je, zaista, velika obljetnica. Tu obljetnicu ove godine slavimo mi, naša župa. Slavimo 1700 godina od mučeništva svetoga Vida. On je pretrpio mučeništvo zbog vjere u Isusa na početku Dioklecijanova progona kršćana godine 304. ili 305. Kako se u našoj nadbiskupiji ove godine slavila godišnjica sv. Dujma, solinskoga biskupa, našu smo proslavu ostavili za sljedeću, 2005.

Mučenici su istinski svjedoci. Život se ne daje nizašto. Život se daje samo za najveću vrijednost. Najveća vrijednost je Bog i naš vječni život u Njemu. To je sveti Vid shvatio, tako živio i za to dao svoj život; iako je bio premlad, više dječak nego mladić. Mi danas, nakon 1700 godina, to možemo shvatiti. Koliko je njegovih vršnjaka u tom dobu živjelo u Rimskome Carstvu; ni za jednoga se od njih ne zna ni da su živjeli, a kamoli postojali; a mi se i danas svetome Vidu molimo i na njegov se blagdan okupljamo u crkvi i njime se ponosimo. Dan mučenikove smrti, dan je pobjede. Svim svecima dan smrti slavi se kao rođendan, dan kada su se rodili za nebo. Zato želimo ovu veličanstvenu obljetnicu svečano proslaviti.

Članovi Župnoga pastoralnog vijeća su se u večernjim satima sastali sa župnikom u župnom uredu 26. listopada 2004., kako bi se dogovorili, što mi, kao župa, možemo učiniti za tu proslavu. Naime, ta proslava mora biti istovremeno i naša duhovna obnova. Mi od ove proslave trebamo imati korist, a ne sveti Vid. Njemu ona nije potrebna nego nama.

Svaka proslava u župi je, kao i u obitelji, povezana s troškovima. Ipak, mislimo, kako bismo uz sudjelovanje svih župljana mogli učiniti sljedeće:

- Od Nove godine do Svetoga Vida, svakoga mjeseca nedjeljom bismo pozvali da u našoj župnoj crkvi, zajedno s nama, pridonesu pripremi za blagdan Svetoga Vida na svoj način: jedan mjesec sjemeništarci iz splitskoga sjemeništa, drugi mjesec djevojke Đačkoga doma časnih sestara Službenica Milosrđa iz Dubrovnika, treći mjesec katedralni zbor iz Makarske, dakle svakoga mjeseca ponetko.

- Krajem veljače u župi bismo imali Misije. Misije u župi su uvijek veliki duhovni događaj.

- Za proslavu svakako treba pozvati našega nadbiskupa, a i naslovnoga biskupa Narone msgr. Bulaitisa, apostolskoga nuncija u Albaniji.

- U našim crkvama, vjeronaučnim dvoranama, a i u selu, trebalo bi staviti nekoliko panoa i natpisa koji će nas svakodnevno podsjećati na događaj koji je pred nama.

Nadamo se pripremiti i jednu izložbu povijesnih dokumenata o duhovnoj i kulturnoj prošlosti naše župe.

- Sve koje pozovemo trebat će primiti, pogostiti, a onima koji dođu izdaleka, dati i ručak.

- Za doček gostiju imamo dvoranu, ali bismo ispred dvorane i oko dvorane trebali betonirati stazu te pripremiti još neke stvari.

- Sve to možemo ostvariti samo uz svesrdno zajedničko zalaganje prema svojim mogućnostima.

- To bi, otprilike, bio naš plan pripreme za proslavu 1700 godina od mučeništva sv. Vida. Ako tko ima i kakvih drugih prijedloga, svaki dobar prijedlog, ukoliko je u skladu s našim mogućnostima, je dobrodošao.

Župnik s članovima Župnoga pastoralnog vijeća

na vrh